Uvijek komuniciramo. I kada ništa ne govorimo komuniciramo gestom, ponašanjem, mimikom, položajem tijela, energijom. Komunikacija govori puno o nama, a što je još važnije postavlja standard za ponašanje drugih ljudi prema nama. Zato nije loše promisliti kako nam asertivna komunikacija u kojoj se zalažemo za sebe može pomoći da jasnije utvrdimo granice dobrog odnosa.

Krivo se misli da je aserivna komunikacija slična agresivnoj. To su sasvim različiti modeli komuniciranja. Dok agresivna podrazumijeva da ćemo učiniti sve kako bi došli do cilja, asertivna nam pomaže da ostvarimo što želimo bez da nanosimo štetu drugima. Na žalost to još uvijek nije obavezan predmet u školi, a trebali bi ga učiti od kad počinjemo komunicirati.

Ako mislite da se trebate više zalagati za sebe – sigurno ste u pravu. Za to je najbitnije otvoreno i jasno komunicirati i koristiti formule koje su se pokazale odličnima za postizanje razumijevanja. A upravo to razumijevanje je u srži kvalitetne komunikacije.

Dakle kako možemo reći ne?

Jedan od načina je bazična aserivnost koja se može često protumačiti krivo. To je ona situacija u kojoj jednostavno kažete jasno svoj stav. Žao mi je, ali zbog svojih obaveza danas ne mogu ostati duže u uredu.

Drugi oblik uključuje nešto širu formulu koja je odlična ako želite trenirati stvarno zauzimanje za sebe. Ona se bazira više na ponašanje i jednostavno se slijedi. Kada ti…. Pojasnimo ponašanje…. Tada se ja osjećam…. Pojasnimo osjećaj… jer….. dati konkretan primjer … i zato bi voljela da…. Dajemo prijedlog rješenja.

Klasičan primjer toga je ; Kada ti kasniš na dogovoreni sastanak, osjećam se loše jer mislim da ne poštuješ moje vrijeme. Ako se to idući puta desi, molim te javi mi na vrijeme da mogu drugačije planirati svoje obaveze.

Možda ovo izgleda teško, ali nije tako. Samo krenite s treningom. I budite svjesni da svaki puta kada umjesto NE kažete DA radite protiv sebe i dugoročno hranite svoje nezadovoljstvo. I samo jasno verbalizirajte što želite!

Odgovori